Hrana kao lijek

Dok se danas u svijetu sve više govori o rastućem nedostatku hrane (što nije prvenstveno količinski problem već socijalni i politički) na drugoj strani, u visoko razvijenim zemljama, sve je izraženiji trend po kojem nije više dovoljno samo zadovoljiti potrebu za hranom već treba jesti zdravo.

Metode organskog uzgoja (za povrće, voće, sjemenke i druge jestive poljoprivredne i mliječne proizvode) prihvaćene su u raznim zemljama, ali mnogima su ipak upitne jer daju uglavnom i do 50% manje uroda od konvencionalne proizvodnje hrane. Jedan od ključnih faktora koji potiču rast tržišta organskih proizvoda jest povećanje svjesnosti prema zdravlju i zaštita okoliša. U Hrvatskoj je preko 4/5 građana čulo za prehrambene ekološke proizvode ali nešto redovitije ih kupuje samo malo više od 10% ukupne populacije starije od 15 godina.

Ekološka (organska) hrana tj. uzgoj poljoprivrednih proizvoda bez upotrebe umjetnih gnojiva, pesticida, regulatora rasta biljaka, aditiva i slično prisutna je u Hrvatskoj ali na tek oko 25.000 hektara ili oko 500 poljoprivrednika se danas bavi ekološkom proizvodnjom. Na našem tržištu prisutni su i ekološki proizvodi iz uvoza.

Osim organske hrane susreće se i takva pića te kozmetiku. Hrvatska, u svakom slučaju, ima vrlo dobre pretpostavke za kreiranje specifičnog ekološkog identiteta kako kod domaćih kupaca tako i za potrebe izvoza u razvijene zemlje visokog standarda. Za sada skromni koraci u informiranju javnosti već su pojačali interes i potražnju za tradicionalnim / autohtonim proizvodima ali i za ekološkim / organski proizvedenim prehrambenim proizvodima.

Za ekološke proizvoda uglavnom najmanje su čule osobe starije od 65 godina (31%) te one s niskim stupnjem obrazovanja (49%).

Viši stupanj prepoznavanja prisutan je kod građana Zagreba i okolice (67%) te kod osoba s visokom stručnom spremom (64%). Suprotno, ove proizvode izrazito ne prepoznaju osobe s najnižom školskom spremom (65%), starije od 65 godina (61%), građani iz Slavonije (63%).

Redoviti i česti kupci ekološki proizvedene hrane, nešto više od prosjeka, su zastupljeni u Zagrebu s okolicom te zatim u Istri s Primorjem i Dalmaciji, među osobama mlađe i srednje dobi, kod visoko obrazovanih i kod osoba s visokim osobnim mjesečnim primanjima. Međutim, jedno drugo istraživanje pokazuje da 44% građana «prilikom kupnje namirnica za kućanstvo vode računa o svakoj lipi» pa postaje jasno da skupi ekološki proizvodi za sada i ne mogu doći više i češće na naše stolove jer im to sadašnja razina standarda ne dopušta.

Za usporedbu, u Njemačkoj je u 2007. godini 94% kućanstava kupilo barem jedan ekološki prehrambeni proizvod. Organska hrana u totalu troškova za prehranu čini tek oko 3%. Sve se više zapaža rast broja kućanstava koja kupuju tu hranu kao i povećana učestalost njihovih kupovina. Glavni «nedostatak» ove hrane je njegova cijena koja je viša za 30 od 100% u odnosu na konvencionalne proizvode. Zbog toga se tek oko 10% kućanstava smatra redovitim kupcima a odgovorni su za 60% ukupne prodaje organskih proizvoda. Ovo su rezultati istraživanja iz GfK Panel Services Deutschland.

Najviše odbijanja GMO proizvoda pokazali su ispitanici Dalmaciji (68%) i u Sjevernoj Hrvatskoj (62%), osobe stare između 55 i 64 godine (65%) i visokoobrazovani (65%). Nedovoljna informiranost više je istaknuta kod visoko obrazovanih (43%), u Istri s Primorjem (34%) te Sjevernoj Hrvatskoj (31%) te kod mladih između 15 i 24 godine (31%).

Usporedba rezultata s 2005. godinom pokazuje da su zainteresirani kupci GMO proizvoda ostali na gotovo istoj razini, a isto je i s onima koji su nezainteresirani. Dok je 2005. godine bilo desetak posto više građana koji su odbijali GMO , danas je desetak posto više onih koji smatraju da nemaju dovoljno saznanja o tim proizvodima.

Izvor: Gfk