Irska - zeleni otok!

Prostranstva zelenih pašnjaka, bogatstvo keltske i ranokršćanske građevine te osebujni jahaći konji i tamno pivo Guinness; sve to Irsku čini posebnim otokom. Od obale Velike Britanije udaljena je osamdesetak kilometara od koje je odvojena Sjevernim kanalom, te kanalom Sv. Jurja. Sa zapadne strane okružena je s Atlanskim oceanom, a s istoka plitkim Keltskim i Irskim morem.

Cijeli otok se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu. Čak oko ¾ otoka je ravničarski. Prostrana, blago valovita nizina s nizom niskih uzvisina i s brojnim treseštima zauzima središnje dijelove otoka. Bujna otočna vegetacija produkt je blage klime i čestih padalina, a zbog dramatičnog kontrasta velikih padalina i krša s bujnom vegetacijom i zelenilom, Irska zasluženo nosi nadimak "Esmerald Isle", odnosno Smaragdni otok.

12 000 četvornih kilometara modrih jezera, močvara i bara središnjoj Irskoj daju poseban, mistični ugođaj. Najviši vrh Carrauntoohill uzdignuo se 1.048 m u visinu, a smjestio se na pješčenjaku gorja Kerry.

Povijest

Oko 300. g. prije Krista na otok se iskrcavaju Kelti, Europljani  koji su s vremenom u Irskoj oformili pet plemenskih kraljevstava. Biskup Patrick u 5. stoljeću iz Galije prenosi kršćanstvo, a Irska ga među rijetkima prihvaća bez krvoprolića. U njegovu čast, na dan njegove smrti 17. ožujka, Irci slave zasigurno najveći nacionalni praznik- St. Patrick's day.

Važnija godina u irskoj povijesti svakako je 1801. godina. Tada je engleska vlada irskim katolicima oduzela zemlju, a Zakonom o uniji Irska je pripojena Velikoj Britaniji. Od 1846. do 1851. godine nad Irskom se ponovno nadvio crni oblak.

Zemlju je zahvatila bolest krumpira. Više od milijun ljudi napustilo je zemlju u emigracijskom valu, a isto toliko umrlo je od gladi. Irska borba za neovisnost započeta 1916. g. okončava 1921. godine osamostaljenjem, no Sjeverna je Irska (6 Irskih provincija) i dalje pod Velikom Britanijom.

Od 1949.g. Irska se deklarira Republikom Irskom. 60-te godine prošlog stoljeće obilježavaju građanski nemiri. Nemiri eskaliraju 1972. g. prosvjedom protiv pripadnosti Sjeverne Irske Velikoj Britaniji. U Derryju je u incidentu znanom kao "Bloody Sunday" poginulo 26 prosvjednika. Od 90-ih godina 20. stoljeća Irska postiže ekonomski procvat.

Općenito

Irsku nastanjuje oko 4,1 milijuna stanovnika, od kojih su 93 posto Irci. Službeni jezik je irski ali zbog dugogodišnjeg utjecaja Engleza na život u Irskoj, i engleski je služben. Najviše Iraca, čak 93 posto, rimokatoličke je vjere. Irska 1973. godine  postaje članicom tadašnje Europske Zajednice, danas Europske Unije, a službena valuta je euro. Ulaskom u EU Irska je oživjela. Brzi razvoj gospodarstva pribavio joj je nadimak "keltski tigar" koji i danas s pravom nosi. Vodeća djelatnost ove male otočne države je turizam. Ta gospodarska grana upošljava jednu četvrtinu radne snage.

Dublin

Glavni grad Republike Irske zanimljiva je mješavina tradicionalnog i suvremenog. Grad prepun znamenitosti i zanimljivih detalja, ponosi se dojmljivom arhitekturom iz razdoblja vladavine kralja Georga. Dublin obiluje privlačnim perivojima i širokim ulicama, ali je i ulaz u ruralnu Irsku - vrata krajolika koji oduzimaju dah. On nije poput mnogih metropola golem i rasprostranjen, već kompaktan grad lak za razgledavanje.

Najveći dio znamenitosti možete vidjeti ako se pješice uputite u razgledavanje. Trinity College pomno čuva Book of Kells, bogato ukrašenu kopiju Evanđelja koja datira iz 8. stoljeća. Tada možete proći zanimljivim Merrion Squareom do National Art Gallery. Obogaćeni znanjem o Irskoj kulturi, možete prošetati najposjećenijim perivojem u središtu, St.Stephen's Greenom koji ujedno predstavlja utočište od gradske vreve. Nakon odmora možete razgledati dvije katedrale, onu najpoznatiju Sv. Patricka i Christ Church Catedral. Nakon cjelodnevnog razgledavanja najbolje je okrijepu naći u nekom od mnogobrojnih dublinskih pubova.

Kuhinja

Irska je hrana poznata po visokokvalitetnim sirovinama i sastojcima. Namirnice su svježe s obližnjih farmi ili netom iz prirode: povrće, šumski plodovi, divljač, a obalni pojas pruža najfinije morske plodove: alge, dagnje, kamenice i druge školjke, losose, pastrve, škampe, kozice i dr.

Irska je na glasu po svom bogatom doručku s kobasicama, slaninom, jajima, black puddingu (kobasice napravljene s kuhanom krvi, nešto poput naše krvavice), white puddingu (kobasice od svinjetine, masti, kruha, zobene kaše i začina) i prženim krumpirićima. Za doručak možete pojesti i svježe pečen kruh, a irski je specijalitet kruh sa sodom ili onaj s krumpirom. Zbog posebno "tvrdoglavog" brašna koje se teško diže, u Irskoj se uvriježila brza i jednostavna priprema kruha sa sodom, izvrsnog rezultata.

Tipična namirnica i temelj tradicionalne irske kuhinje je krumpir. Krumpir se jede u kori, kao pire, kuhan, pečen, pržen, a od njega se izrađuju kruh i kolači. Uz krumpir se najčešće jede slanina.

Morski plodovi u irskoj su prehrani vrlo zastupljeni, posebice u obalnim područjima. Jedu se podjednako riba, školjke i morske alge: losos i pastrva, jegulje, kamenice, dagnje i brojni specijaliteti s morskim algama. Alge se najčešće jedu kuhane na kriški toplog tosta.

Tipična Irska jela

Colcannon - jelo od krumpira, divljeg bijelog luka, kelja i zelja
Champ - sličan colcannonu, champ je sa sjevera Irske. Pire krumpir sa usitnjenom ljutikom. Servira se uz maslac ili kobasice.
Irish Stew - irski gulaš
Boxty - jelo je sa sjevera Irske. Vrsta krumpirove palačinke, koja se najčešće jede za doručak uz kobasice, jaja i slaninu.
Coddle - Dublinski specijalitet s kuhanim svinjskim kobasicama.

Piće

Nije čudo što je cijeli svijet prigrlio ugođaj koji nudi irski pub ili pivnica. Pub, koji ne uživa samo kod pivopija kultni status, središte je društvenog života.
U pubu ćete uz brojna druga izvrsna piva popiti i jednog pravog "Irca" svjetske slave - pivo Guinness - koje ima preko 260 godina dugu tradiciju.

Odmah uz bok pivu zasluženo mjesto zauzima whiskey. Na bazi whiskeya nastaju brojna pića, likeri i deserti. Najslavnija je irska kava čiju recepturu već svi dobro poznajemo. Redove whiskeya i likera brane Jameson, Powers, Tullamore Drew, Midleton Very Rare, Baileys (Irish cream), Sheridan, Irish Mist, Paddy i drugi.

Što obavezno vidjeti?

Mali gradić Kinsale - stekao je svjetsku slavu zbog izvrsnih restorana, posebice onih s ribljim specijalitetima.

Hrana je u Irskoj relativno skupa, a pubovi su dobro rješenje za "pliće džepove".

Obavezno posjetite Dublin - glavni grad, Cork, Galway - grad na obali poznat po brojnim festivalima i posebno atraktivan ljeti, Waterford - najstariji Irski grad.

Obiđite Aranske otoke, Aillte an Mhothair (Cliffs of Moher), Brú Na Bóinne