Posjetite Hum

Hum, najmanji grad na svijetu, kako mu često tepaju, nalazi se u srcu Istre. Tijekom povijesti bio je jedan od najpoznatijih središta glagoljaštva, što se može vidjeti kako na povijesnim spomenicima, tako i na onim suvremenijim, poput skulptura na Aleji glagoljaša koja povezuje gradove Hum i Roč.

Postoji i legenda o nastanku ovoga izuzenoga grada koja kaže da je Hum nastao kao zadnji od svih mjesta u dolini rijeke Mirne, pa je za njega ostalo premalo kamena te su divovi izgradili najmanji grad na svijetu.

Ukupan broj stanovnika grada Huma je 17.

Hum je znamenitost sam po sebi te ga vrijedi posjetiti cijelog, što i nije tako teško budući da postoji svega tri reda kuća i dva reda ulica. Najstariji red kuća je onaj u sredini, dok je sjeverni najmlađi. Kako biste uopće ušli u grad, svakako ćete proći kroz dvostruka vrata iz 16. stoljeća i nakon kojih se ulazi na mali trg koji se ovdje nalazi još od 11. stoljeća i doba franačke vladavine.

Prvo što će vam privući pozornost svakako su zvonik-kula i župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja se nalazi unutar gradskih zidina, a u današnjem obliku izgrađena je 1802. godine. Prije toga postojala je manja crkva na istome mjestu, a izgradnjom nove pomaknut je čak i južni dio gradskih zidina, kada se i zvonik-kula našla unutar grada. Pokraj crkve nalazi se loža u kojoj se svake godine za Dan grada (13.6.) iznova izabire župan. Biraju ga 11 mjesnih sudaca tako da svaki od njih ureže svoj glas u drveni štap (raboš), a pobjednik je onaj koji dobije najviše 'zareza'.

Izvan humskih zidina postoji romanička kapela sv. Jeronima iz 12. stoljeća, poznata po svojim freskama s mnogo glagoljaških natpisa i grafita. Zanimljivo je da su dotične freske pronađene 'sasvim slučajno'. Naime, gospodin B. Fučić, istraživač i stručnjak za glagoljicu, 1947. godine je zakasnio na vlak i odlučio je provesti noć u Humu. Kako je već prije pretpostavljao za postojanje fresaka na zidovima kapelice gradskoga groblja, proveo je noć u dotičnoj kapeli. S nožićem i uz svjetlost svijeća počeo je strugati boju sa zidova i uskoro su počele 'izranjati' brojne slike, poput Humskoga grafita, prikaza Navještenja, Kristova raspeća ili Polaganja u grob.

Aleja glagoljaša jedinstveni je spomenik glagoljici, starom hrvatskom pismu, a smještena je između Roča i Huma. Na dužini od 7 kilometara nalazi se 11 spomenika, od kojih je prvi postavljen sad već davne 1977. godine, pod nazivom Stup Čakavskog sabora. Idućih deset spomenika su Stol Ćirila i Metoda, Sijelo Klimeta Ohridskog, Glagoljski lapidarij, Klanac hrvatskog Lucidara, Vidikovac Grgura Ninskog, Uspon Istarskog razvoda, Zid hrvatskih protestanata i heretika, Odmorište Žakna Jurija, Spomenik otporu i slobodi, a zadnji u nizu su Vrata Huma. Aleja glagoljaša inače je projekt Čakavskog sabora.

Izvor: Putovnica.net